Kako pametno upravljati svojim vremenom na poslu
22.05.2024. / Analiza i strategija

Svaki korak prema boljoj organizaciji i efikasnosti donosi dugoročne koristi. Budite dosljedni, prilagodljivi i uvijek otvoreni za učenje novih tehnika. Vaše vrijeme je dragocjeno – koristite ga mudro!

Znate li na što točno “potrošite” svoj radni dan? 
Prvi korak prema pametnom upravljanju vremenom je detaljna analiza vašeg radnog dana. 
Zabilježite sve aktivnosti koje obavljate tijekom radnog vremena, od provjere mailova do sastanaka.   
  
Važno je identificirati na što najviše trošite vremena.  
To mogu biti česte provjere mailova, oni sastanci koji su trebali zapravo i biti mail ili (prekomjerno) korištenje društvenih mreža.  
 
Kako biste dobili točan uvid u vaše navike, najbolje vam je koristiti aplikacije za praćenje vremena, kao što su Focus@Will, Clockify ili Toggl
 
Nakon analize podataka, možete otkriti gdje nepotrebno trošite vrijeme i gdje imate prilike za poboljšanje. 
 
Kako biste ih smanjili ili eliminirali te “glavne potrošače” možete postaviti termine za provjeru mailova te ili ograničiti ili potpuno izbaciti društvene mreže. 
  
Ipak, nemojte ići u krajnost - postavite realne ciljeve za svaki radni dan, ako želite kako biste učinkovito upravljali svojim vremenom.  
 
Vaši bi ciljevi trebali biti SMART (Specific, Measurable, Achievable, Relevant, and Time-related) tj. specifični, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i vremenski ograničeni.   
 

Postavljanje prioriteta kod upravljanja vremenom = veća produktivnost 

Postavljanje prioriteta je vještina, a zahtijeva praksu. Ipak, morate znati jasno odrediti što treba odmah obaviti, a što može pričekati.
Metode upravljanja vremenom koje možete koristiti su: 

  1. ABC analiza 
  2. Pareto princip 
  3. Eisenhowerova matrica

 

1. ABC analiza 

ABC analiza je metoda upravljanja zadacima koja pomaže u postavljanju prioriteta temeljenih na njihovoj važnosti i hitnosti. Zadaci se dijele u tri kategorije: 

  • A zadaci - najvažniji i najhitniji zadaci koji donose najveću vrijednost. Zahtijevaju neposrednu pažnju i trebaju biti obavljeni što prije. 
  • B zadaci - važni, ali manje hitni zadaci koji su također ključni za postizanje ciljeva, a dolaze na red nakon A zadataka. 
  • C zadaci - najmanje važni i hitni zadaci koji ne donose značajnu vrijednost, a mogu biti odgođeni ili delegirani.   

2. Primjena pravila 80/20 (Pareto princip) 

Pareto princip, također poznat kao pravilo 80/20, dobio je ime po talijanskom ekonomistu Vilfredu Paretu. On je uočio da je 80% bogatstva u Italiji u vlasništvu 20% populacije. Taj se  princip kasnije pokazao višestruko primjenjivim, i u životu i poslovanju. 
Osnovna ideja Pareto principa je da mali broj uzroka često doprinosi većini rezultata.

Evo kako možete primijeniti Pareto princip u svakodnevnom radu: 

  • Identificirajte ključne zadatke - prepoznajte koji zadaci donose najviše vrijednosti vašem radu ili projektu, a spadaju u onih 20% koji donose 80% rezultata. 
  • Usmjerite resurse na važne zadatke - nakon što identificirate ključne zadatke, usmjerite većinu svojih resursa, vremena i energije na njih. To će vam pomoći da maksimizirate produktivnost i postignete bolje rezultate. 
  • Eliminirajte ili delegirajte manje važne zadatke - zadaci koji ne spadaju u ključnih 20% često troše vrijeme i resurse bez značajnih rezultata te razmislite o delegiranju tih zadataka ili njihovom eliminiranju. 

Primjer: Zamislite da radite na projektu koji uključuje deset različitih zadataka. Korištenjem Pareto principa, možete analizirati koje od tih zadataka donose najveću vrijednost. Možda otkrijete da dva od tih zadataka donose 80% rezultata. Umjesto ravnomjernog raspoređivanja svog vremena na svih deset zadataka, možete se usredotočiti na ta dva ključna zadatka i te na njihovo obavljanje na najbolji mogući način. 

3. Matrica hitnosti i važnosti (Eisenhowerova matrica) 

Eisenhowerovu matricu, poznatu i kao matricu hitnosti i važnosti, razvio je bivši američki predsjednik Dwight D. Eisenhower. 
Ova matrica pomaže u kategoriziranju zadatka, što omogućava bolje donošenje odluka i povećanje produktivnosti. 
 
Matrica se sastoji od četiri kvadranta koji dijele zadatke na temelju dva kriterija: hitnost i važnost. Evo kako izgleda svaki kvadrant: 

  1. Kvadrant I: Važno i hitno - zadaci koji zahtijevaju vašu neposrednu pažnju jer su i važni i hitni i zahtijevaju trenutnu reakciju. Na primjer, neočekivani kvarovi, hitni zahtjevi važnih klijenata ili neposredni rokovi. 
  2. Kvadrant II: Važno, ali ne hitno – zadaci koji su ključni za dugoročni uspjeh, ali ne zahtijevaju trenutnu akciju. Uključuju strateško planiranje, aktivnosti koje doprinose vašim dugoročnim ciljevima, npr. planiranje projekta, učenje novih vještina ili poslovni trening. 
  3. Kvadrant III: Hitno, ali nevažno - zadaci koji zahtijevaju brzu reakciju, ali nisu bitni za vaše dugoročne ciljeve. Često uključuju prekide, kao što su telefonski pozivi, mailovi ili neplanirani sastanci, a troše vaše vrijeme bez stvarne vrijednosti. 
  4. Kvadrant IV: Ne hitno i nevažno - zadaci koji nisu ni hitni ni važni, a podrazumijevaju aktivnosti koje vam troše vrijeme bez ikakvog stvarnog doprinosa vašim ciljevima, npr. besciljno surfanje internetom ili društvenim mrežama. 

Eisenhowerovu matricu možete koristiti tako da: 

  • A. Sastavite popis svih zadataka koje trebate obaviti, a to može uključivati poslovne, osobne i druge obaveze. 
  • B. Kategorizirajte zadatke i razvrstajte svaki od njih u odgovarajući kvadrant matrice na temelju njegove hitnosti i važnosti. (U određivanju prioriteta bitno je biti iskreni prema sebi.) 

Dalje, djelujte prema kvadrantima: 

  • I: Riješite ove zadatke odmah jer su oni kritični za vašu trenutnu situaciju. 
  • II: Planirajte ove zadatke i rezervirajte vrijeme u svom rasporedu kako biste im se posvetili. (Jer su važni su za vaš dugoročni uspjeh.) 
  • III: Pokušajte delegirati ove zadatke ako je moguće. Ako ne, postavite jasne granice kako biste minimizirali prekide. 
  • IV: Izbjegavajte ili eliminirajte ove zadatke jer ne donose vrijednost vašem radu ili životu. 
     

Kombinirajte Eisenhowerovu matricu s Pareto principom za maksimalnu učinkovitost. Usredotočite se na zadatke koji spadaju u kvadrant II, a koji čine onih ključnih 20% zadataka koji donose 80% rezultata. Ova kombinacija osigurava rad na važnim zadacima, i to na onima koji imaju najveći utjecaj. 

  
Učinkovito planiranje i raspoređivanje vremena u radnom danu 

Kreiranje učinkovitog dnevnog plana počinje postavljanjem jasnih ciljeva za taj dan.  
 
Podijelite velike zadatke na manje, korake kojima možete upravljati i rasporedite ih u vremenske blokove. Postavite i vremenska ograničenja za svaki zadatak, jer to pomaže u održavanju fokusa i sprječavanju odugovlačenja. 
  
Iskoristite prednosti digitalnih alata i kalendara kao što su Google Calendar, Trello, Asana ili Notion. Pomoću njih ćete jednostavnije planirati, pratiti i organizirati svoje zadatake.  
Obavezno postavite podsjetnike, kako bi izbjegli zaboravljanje važnih zadataka. 
  
Blokiranje vremena (time blocking) je tehnika gdje unaprijed određujete određene vremenske blokove za rad na ključnim zadacima, s potpunom koncentracijom i bez ometanja.   
Na primjer, možete rezervirati jutarnje sate za rad na projektima koji zahtijevaju najviše koncentracije, dok popodne možete posvetiti sastancima i administraciji.  
  
Distrakcije su jedan od glavnih neprijatelja produktivnosti. Identificirajte vaše najčešće distrakcije na poslu, bilo to bučno radno okruženje, obavijesti s društvenih mreža ili neočekivani upadi kolega. Čim osvijestite koje su točno te distrakcije, napravili ste prvi korak prema njihovom smanjenju.  
 
Emailovi i alati/aplikacije za komunikaciju mogu biti veliki uzroci prekida u radu. Možete postaviti određeni termin u danu (ili više njih) za provjeravanje emailova i odgovaranje na poruke. Koristite filtere i oznake za organizaciju emailova te onemogućite nepotrebne obavijesti kako biste smanjili broj prekida. 
  
Kvalitetno upravljanje vremenom podrazumijeva i stvaranje optimalnog radnog okruženja je također važno kako bi minimizirali ometanja. Koristite slušalice za poništavanje buke, postavite jasan raspored rada te komunicirajte s kolegama kada ćete biti u potpunom fokusu i ne želite biti ometani.  
  
  

Pomodoro i Deep Work tehnike za povećanje fokusa i koncentracije 

Tehnika Pomodoro je metoda upravljanja vremenom koju je razvio Francesco Cirill, a ogućujućava efikasno obavljanje zadataka kroz kratke, fokusirane radne periode.  
Radi se u intervalima od 25 minuta, poznatim kao "pomodori", nakon čega slijedi kratka pauza od 5 minuta.  
Nakon četiri takva pomodora, uzima se duža pauza od 15-30 minuta. Ova tehnika pomaže u održavanju fokusa, smanjuje umor i povećava produktivnost.  
 
Deep Work tehnika, koju je popularizirao Cal Newport, je sposobnost fokusiranog rada na kognitivno zahtjevnim zadacima bez ometanja. Cilj je postići maksimalnu produktivnost i kvalitetu rada.  
Glavni segmenti Deep Work tehnike: 

  • Eliminacija distrakcija - stvorite okruženje bez ometanja, isključite notifikacije i postavite jasne granice. 
  • Fokusirani rad - posvetite se jednoj aktivnosti na duže vrijeme, obično nekoliko sati, bez prebacivanja na druge zadatke. 
  • Planiranje vremena - odredite specifične vremenske blokove za posvećen rad, odvojene od manje zahtjevnih zadataka. 
  • Odmor i obnova energije - uzimajte redovite pauze kako biste obnovili energiju i održali visoku razinu koncentracije. 

Važno je znati upravljati svojom energijom. Trebate prepoznati kada je tijekom dana imate najviše i usmjerite to vrijeme na najvažnije zadatke.  
Planirajte manje zahtjevne zadatke za vrijeme kada je vaša koncentracija niža.  
 
Kratki odmori tijekom radnog dana pomažu u povećanju koncentracije i sprječavanju burnouta.  
Iskoristite pauze za kratke šetnje ako je to moguće, ili čak i istezanje ili meditaciju, kako biste se vratili na radno mjesto s "napunjenim baterijama”
 
Između ostalog, redovita hidratacija, zdrava prehrana i dovoljno sna također su važni za održavanje visoke razine energije. 
 

Što ne činiti za bolje upravljanje vremenom? Multitasking. 

Iako multitasking može djelovati kao produktivna metoda, istraživanja pokazuju suprotno.  
 
Prebacivanje s jednog zadatka na drugi smanjuje vašu ukupnu učinkovitost i povećava vrijeme potrebno za dovršavanje zadataka. Također povećava razinu stresa i umora, što dugoročno negativno utječe na vašu produktivnost. 
  
Kako se koncentrirati na jedan zadatak

Fokus na jedan zadatak odjednom, poznat je kao monotasking.  
Trebate stvoriti okruženje koje podržava takav rad, koristeći tehnike kao što su Pomodoro ili Deep Work.  
 
Potpunu koncentraciju i efikasnost ćete postići samo ako postavite jasne ciljeva i vremenska ograničenja za svaki radni zadatak.   
 
Bill Gates i Warren Buffett su poznati su po svom monotaskingu, fokusu na jedan zadatak istovremeno. Njihov uspjeh dijelom proizlazi iz sposobnosti da se posvete jednoj stvari i dovedu je do savršenstva prije prelaska na sljedeću. 

 

Što je bitno za učinkovito upravljanje vremenom? Delegacija i komunikacija.  

Delegiranje je također neophodno za učinkovito upravljanje vremenom.  
Identificirajte zadatke koji vam nisu od neposredne važnosti (nisu vam važni ili čak i nisu u opisu vašeg posla) i mogu se povjeriti drugima.  
  
Efektivna komunikacija unutar tima je temelj uspjeha. Trebate jasno definirati zadatke, očekivanja i rokove.  
Povjerenje među članovima tima gradi se kroz dosljednu komunikaciju i podršku, a za rezultat ima bolji timski rad i veću produktivnost
  
Postoje brojni alati koji mogu olakšati rad unutar tima (Trello, Asana, Slack, Microsoft Teams i Notion) te značajno poboljšati učinkovitost i koheziju tima.    

 

Zaključak? Pametno upravljanje vremenom uključuje i brigu o sebi.  

Stres je čest pratilac rada, ali postoje tehnike koje mogu pomoći u njegovom smanjenju. Redovita tjelesna aktivnost, meditacija, vođenje dnevnika i provođenje vremena s onima koje volite, mogu značajno smanjiti razinu stresa.  
  
Redovita aktivnost ne samo da poboljšava vaše fizičko zdravlje, već i mentalno.  
Hobiji koji vas vesele su odličan način za opuštanje i punjenje baterija
  
Da zaključimo, pametno upravljanje vremenom na poslu podrazumijeva: 

  • analizu trenutnog korištenja vremena 
  • postavljanje realnih ciljeva 
  • postavljanje prioritetnih zadataka 
  • učinkovito planiranje 
  • minimiziranje distrakcija  

Primijenite neku od strategija u svom radnom danu i pratite kako se vaša produktivnost (ali i osobno zadovoljstvo) povećavaju.  
 
Uostalom, eksperimentirajte s različitim tehnikama i prilagodite ih svojim specifičnim potrebama i radnom okruženju. 
 
I još nešto nismo spomenuli, a izuzetno je bitno - postavite jasne granice između poslovnog i privatnog života. Organizirajte si radno vrijeme i pridržavajte se toga.  
Naučite i reći "ne" kada je potrebno kako biste zaštitili svoje privatno vrijeme, a posljedično i sebe. 
 
I zapamtite, upravljanje vremenom je neprekidno putovanje.